Ključ naš svagdašnji

Sjedim sa frendom na kavi i lagano srčemo kratki espresso, kadli krene tema „kritične infrastrukture“. Moš’ mislit teme, nedjelja prije podne. No kako bilo da bilo sada nema nazad. I kako drugačije nego odmah na sam naziv. Koje su to kritične, tko je odredio da su kritične i koliko toga ima, uostalom ma ko će to sve potpisat’. A gdje je pečat?

216
ASSA ABLOY: Ključ naš svagdašnji

No krenuli smo mi i ozbiljnije. Koja su to sredstva s kojima treba štiti neku kritičnu infrastrukturu? Da li su nam potrebna sva raspoloživa, od vojske do tehničke zaštite,  ili nam je dovoljno samo tu i tamo provjeriti je li je sve uredu. Svakako, svi se slažemo da je zaštita potrebna, no pitam se ko će odrediti kakva je doista potrebna. Koja je to optimalna zaštita i za koliko je postotak smanjena „ta” mogućnost ugroze.

A tu bih najviše posvetio pozornost mehanici i elektronici, točnije mehanoelektronici. Rekao bih nešto o rješenjima koja nam donosi današnja tehnologija, a koju smo uvelike zanemarili, i usudim se reći, odbacili. Govorio bih o ulozi našeg „ključa svagdašnjega“.

Ne znam osobu koja nema ključ! Znate li vi nekoga tko nema ključ? Prvi ključ dobijemo čim nam roditelji izvrše „sigurnosnu“ analizu pitanja jesmo li sposobni preuzeti odgovornost „nositelja ključa“ i odluče da jesmo. Kakav dan svakog od nas. Imam ključ od „gajbe“, a zapravo imam svoj prvi objekt za koji sam i Ja odgovoran. Kakav dan!

No sada više nismo klinci. Sada radimo, vodimo, upravljamo, definiramo, odlučujemo… Ali još nam je taj ključ u džepu, još uvijek ga koristimo. On je naše prvo sigurnosno sredstvo.

Ali nismo samo mi odrasli, odrastao je i ključ. Ključ kakvog smo onda znali više nije isti. Ni blizu onome što smo mi dobili. Današnji ključ Vam daje puno toga više. Današnji ključ prenosi podatke, odlučuje o pravima i vremenima ulaska u prostor, zapisuje i čuva Vama bitne informacije, sprječava i odvraća ugroze. Ključ iz našeg džepa više nije samo ključ.

No, kakve sada veze ima ključ sa kritičnom infrastrukturom. Epa ima, i to velike! Uzmimo za primjer jedan gradski vodovod. Svi se slažemo da je to kritična infrastruktura, čiji je osnovni cilj osigurati ljudima pitku vodu. Pokušajte si predočiti koliko bi taj jedan gradski vodovod (meni je na pameti jedan grad od „samo“ 150.000 stanovnika) mogao imati prostorija u koje treba ući. Sada kada ste dobili neki broj, a oni koji su toj branši sigurno su poprilično točnog broja, dobili ste bar 170 sigurnosno ugroženih točaka te kritične infrastrukture (pod ovim ne mislim da su one i jedine).

Što sad? Znamo koliko imamo vrata (čitaj: kritičnih točaka), znamo da svaka vrata treba zaključati, ali isto tako znamo da ključevi kojima zaključavamo ta vrata nisu dovoljno dobri za potrebnu razinu sigurnosti. No, i dalje koristimo taj isti ključ jer mislimo da je to ono najbolje što nam ključ može dati. Ali nije tako. Ključ vam može dati puno više.

Elektronski sustavi zaključavanja

Ovdje je riječ o spoju elektronike i fine mehanike. O ugrađenoj elektronici u cilindru i ugrađenoj elektronici u ključu, koji međusobno komuniciraju. Dovoljno je samo staviti ključ u cilindar (svi mi to zovemo brava) i dobiti ćete pravo da otključate vrata. Evo kako to funkcionira.

Cilindar sadrži elektroniku sa malim magnetom koji po ispravnoj i autoriziranoj informaciji s ključa, otpušta okretanje cilindra. Elektronika smještena u cilindru u stvari je izvršni element (okidanje magneta), nositelj podataka o pravima, dozvolama, identifikacijski podaci cilindra, te memorija unutar koje se pohranjuju podaci dobijeni pri svakom stavljanju ključa u cilindar.

Ključ u svojoj „glavi“ ima smještenu bateriju i bazu podataka koja je stvorena i može se mijenjati, od strane krajnjeg korisnika. Dakle u ključ smo ubacili identifikacijski broj (kao kod kontrole pristupa), zatim mu dali ime, dali smo mu vrijeme trajanja, dali smo mu pod vremena (u jednom danu više vremenskih ograničenja), prava otvaranje vrata. Time smo dobili ključ sa funkcijom prijenosa podataka, ključ iz kojeg možete bilo kada dobiti podatak, u koje je vrijeme i koja vrata otvorio. Možete ga blokirati, poništiti, produžiti mu vrijeme trajanja prava, izbrisati, napraviti novi… I sve to uz pomoć programske aplikacije.

Kada smo odradili potrebne radnje dobili smo potpunu kontrolu nad upotrebom vrata. Dobili smo kontrolu pristupa bez žica, bez akumulatora, bez skupih kontrolera, bez čitača i to sa jednim običnim, ali „pametnim“ ključem.

I tako bi ovoj priči došao bi kraj, no to nije sve. Da ne bi sve samo na tome ostalo, u kompaniji ASSA ABLOY, odnosno bolje rečeno tvornici pod nazivom ABLOY, odlučili su otići korak dalje. Ne samo da imamo „pametni“ ključ koji otvara elektronske cilindre već je moguće kombinirati da osim elektronskih cilindara, elektronski ključ otvara i elektronske lokote, mehaničke cilindre i mehaničke lokote.

Cilj koji su si inženjeri u tvornici ABLOY postavili bio je da uspiju izraditi i primijeniti u praksi elektronski sustav zaključavanja koji je ujedno kompatibilan i sa mehaničkim sustavom zaključavanja.

Namjena i primjena elektronskog sustava zaključavanja

Napominjem da je primjena elektronskog sustava zaključavanja poprilično raznovrsna, i to zahvaljujući visokoj kvaliteti izrade, odličnoj funkcionalnosti i višenamjenskoj primeni. Elektronski sustav zaključavanja primjenjuje se:

  • U naftnoj industriji (rafinerije, skladišta, prijevoznim sredstvima…)
  • U energetskoj industriji — (hidroelektrane, termoelektrane, solarne elektrane…)
  • U hemijskoj industriji (farmaceutika, boje i lakovi, gume…)
  • U plinskoj industriji (prijevoz, skladištenje…)
  • U infrastrukturnim objektima — (vodovod, kanalizacija, naftovod, plinovod…)
  • U pomorskoj industriji (platforme, brodovi, svjetionici, luke…)
  • U telekomunikacijskoj industriji (centrale, bazne postaje, prijenosni…) putovi
  • U rudarskoj industriji (rudnici, prijevoz…)

Namjena sustava i način njegove primjene ovise samo o vašim željama. Prvenstveno sustav je namijenjen za evidenciju ulaska u sve prostorije koje imaju vrata, odnosno u sve prostorije za koje smatramo da nam je potrebna evidencija ulaska, njihovo vremensko ograničenje korištenja, blokiranje privremeno ili trajno, te svi ostali oblici podataka koji su nam potrebni za evidenciju korištenja određenih prostora.

I tako, riječ po riječ, već je i druga kava popijena, vrijeme za krenuti na nedjeljni obiteljski ručak i završiti ovu priču o jednom od načina štićenja kritičnih infrastruktura.

Nadam se da su čitatelji bar malo otkrili koje su tehnološke mogućnosti danas dostupne te kako je uz njihovu pomoć na jednostavan, brz i ekonomski prihvatljiv način moguće osigurati veći stupanj sigurnosti i upravljivosti. Priči ovdje nikako nije kraj jer su mogućnosti sustava nebrojene, ali o tom nekom drugom, skorom prilikom gdje ću vas upoznati s ostalim novitetima u elektronskim sustavima zaključavanja, kako biste otkrili što to sve može – naš „ključ svagdašnji“.

Frend me, na kraju razgovora podsjeća da je u Srbiji upravo u toku izrada nacrta Zakona o kritičnoj infrastrukturi, a ja se radujem što će Assa Abloy Adria u narednom periodu upravo staviti fokus na tržište Republike Srbije, gdje se uskoro očekuje otvaranje našeg predstanvištva kako bismo mogli pružiti našim klijentima kompletnu lokalnu podršku.