GDPR i privatnost podataka: Kako balansirati između bezbednosti i slobode?

Velike korporacije i organizacije, posebno one koje posluju preko interneta, imaju pristup ogromnim količinama ličnih podataka koje korisnici svakodnevno ostavljaju. Postavlja se pitanje kako balansirati između bezbednosti i slobode, i kako najbolje primeniti regulative kao što je GDPR / Zakon o zaštiti podataka o ličnosti?

91
GDPR i privatnost podataka: Kako balansirati između bezbednosti i slobode?
- Sponzor članka -hikvision srbija

U eri digitalizacije, svet se suočava sa sve većim izazovima vezanim za zaštitu privatnosti podataka.Velike korporacije i organizacije, posebno one koje posluju preko interneta, imaju pristup ogromnim količinama ličnih podataka koje korisnici svakodnevno ostavljaju.

Postavlja se pitanje kako balansirati između bezbednosti i slobode, i kako najbolje primeniti regulative kao što je GDPR / Zakon o zaštiti podataka o ličnosti?

Razumevanje GDPR-a i njegova svrha

GDPR je zakonodavni okvir koji reguliše prikupljanje, obradu i unificiranu zaštitu podataka o ličnosti na području Evropske Unije. GDPR usvojen je i u Srbiji 2018. godine u formi Zakona o zaštiti podataka kada je i otpočela i njegova primena.

Osnovna svrha ZZPL/GDPR je da obezbedi fizičkim licima da imaju kontrolu nad svojim ličnim podacima i da organizacije / kompanije postupaju sa istima na transparentan i bezbedan način i da se rizik od zloupotrebe podataka minimizira.

Prvo, moramo shvatiti da bezbednost ne znači nužno ograničavanje slobode. Naprotiv, bezbednost je osnovni uslov za slobodu, jer sloboda bez sigurnosti vodi ka anarhiji. To se posebno odnosi na digitalni svet, gde bezbednost podataka obezbeđuje slobodu izražavanja, slobodu informisanja i druga prava koja su ključna za funkcionisanje društva.

Transparentnost i informisani pristanak

Organizacije moraju biti transparentne u vezi sa prikupljanjem, obradom i korišćenjem podataka o ličnosti. Zaposleni / korisnici usluga, ili drugi akteri relevantni za poslovne procese, trebaju biti pravilno informisani o tome kako se njihovi podaci koriste i da imaju pravo na informisani pristanak u vezi sa obradom.

To znači da se svakom pojedincu napismeno obrazloži u koje svrhe se prikupljaju podaci kao i prava lica da pristane, ospori pristanak (odustane u procesu obrade) ili uopšte ne pristane. Ova transparentnost pomaže u izgradnji poverenja između korporacija i korisnika, što je presudno za održavanje balansa između bezbednosti i slobode.

Minimizacija i svrha obrade

Princip minimizacije podrazumeva da organizacija treba prikupiti samo onaj podatak koji je neophodan za ostvarenje određene svrhe i da te podatke čuvaju onoliko dugo koliko je to neophodno da bi se obrada i obavila.

Takođe, podaci treba da budu korišćeni samo u svrhu za koju su prikupljeni, bez dodatnog korišćenja za neke druge svrhe, zbog čega je neophodno korisniku usluga ponovo predočiti svrhu i zatražiti saglasnost.

zaštita podataka i GDPR

Bezbednost podataka

Bezbednost podataka je ključna u procesu zaštite podataka. Organizacije trebaju primeniti odgovarajuće organizacione, tehničke i kadrovske mere kako bi zaštitile podatke od neovlašćenog pristupa, gubitka ili oštećenja.

To može da uključuje enkripciju podataka, redovne sigurnosne provere, uspostavljanje interne politike zaštite podataka, edukacije i slično.

Prava pojedinaca

GDPR pruža pojedincima određena prava u vezi sa njihovim ličnim podacima. To uključuje pravo na pristup, ispravku, brisanje, prenosivost i ograničavanje obrade podataka. Ova prava omogućavaju pojedincima da imaju kontrolu nad svojim podacima, čime se osigurava sloboda izbora i kontrola nad njihovom privatnošću.

Edukacija i svest o privatnosti

Svest o privatnosti i edukacija su ključni za postizanje balansa između bezbednosti i slobode.

Organizacije treba da pruže obuku zaposlenima o GDPR-u i pravilnom rukovanju podataka, dok pojedinci treba da budu informisani o svojim pravima i rizicima koje nosi deljenje njihovih podataka.

Edukacija o načinima na koje se podaci mogu zloupotrebiti, kao i o načinima na koje se korisnici mogu zaštititi, može biti efikasan način za povećanje lične bezbednosti pojedinaca bez narušavanja slobode.

Tehnologija i zakonodavstvo

Konačno, tehnologija i regulativa trebaju da idu ruku pod ruku. Kako tehnologija napreduje, treba kontinuirano ažurirati i prilagođavati propise kako bi se osigurao odgovarajući nivo zaštite.

Ovo podrazumeva konstantnu saradnju između zakonodavaca, tehnoloških kompanija i stručnjaka za zaštitu podataka, što u praksi često nije slučaj. O tome, pročitajte u tekstu:

Zakoni i dalje kaskaju za tehnologijom: Kako će izgledati budućnost naših podataka?

Da zaključimo:

Balansiranje između bezbednosti i slobode nije lak zadatak, ali je neophodan da bismo održali integritet našeg digitalnog društva.

ZZPL/ GDPR je veliki korak ka postizanju ovog balansa, ali je na svima nama da nastavimo da radimo na zaštiti naše privatnosti, dok istovremeno uživamo u svim pogodnostima koje nam digitalna era nudi.

5/5 - (2 votes)
Prethodni članakThe Market Value of Detective Agencies in the Republic of Serbia – Industry Code 8030 – Investigative Services
Sledeći članakBivši agent FBI otkriva: Tri stvari koje koriste visoko emocionalno inteligentni ljudi