Bezbedan video poziv: Šta treba, a šta ne treba da radite!

Većina ljudi nije svesna opasnosti koje vrebaju iz virtuelnog sveta zato što su nevidljive, ali stalno treba imati na umu da je bezbedan video poziv od ključnog značaja za zaštitu podataka i uopšte bezbednost korisnika.

442
- Sponzor članka -hikvision srbija

Svedoci smo da je pandemija Covid-19 donela vrtoglave društvene promene i drastično promenila, verovatno i nepovratno, način na koji kompanije posluju i rade. Jedna od tih ključnih promena je način komunikacije, oslanjajući se na tehnologiju i njene blagodeti više od 80% slučajeva. Međutim, to takođe podrazumeva promene u pogledu bezbednosti. U daljem tekstu razmotrićemo koji su to aspekti bezbednosti video poziva, dakle šta treba raditi, a šta ne, kada uputimo video poziv da bi smo obezbedili zaštićenu vezu i nesmetanu komunikaciju.

Šta činiti za bezbedan video poziv u par koraka?

Prilikom obavljanja video poziva stalno treba imati na umu bezbednost. Većina ljudi nije svesna opasnosti koje vrebaju iz virtuelnog sveta zato što su nevidljive, i posle toliko vremena, nekako su ostale društveno nekonvencionalne, dok ne nastupe posledice koje su i tekako osetne. Navešćemo neke osnovne aspekte, koji su većini poznati, a koji su od suštinskog značaja za izbegavanje pogrešaka koje bi mogle da ugroze  privatnost.

Pravilo 1: Koristite zvanične i sigurne aplikacije

Prvi korak je instaliranje i korišćenje samo zvaničnih usluga i originalnih programa. Tačno je da ponekad možemo pronaći alate nezavisnih proizvođača koji mogu imati određene zanimljive funkcionalnosti, ali važno je isključivo koristiti programe koji su sigurni i zvanični. Pored toga, kad god instaliramo bilo koji tip softvera koji se odnosi na video pozive, moramo ga preuzeti iz zvaničnih izvora, kao što su stranice samih platformi ili sa zvaničnih prodavnica.

Pravilo 2: Zaštitite naloge jakim lozinkama

Takođe je neophodno da pravilno zaštitimo svoje naloge da bismo mogli da obavljamo sigurne video pozive. Lozinka je glavna bezbednosna barijera. Lozinka mora biti jaka, što znači da treba da sadrži nasumično kombinaciju slova (velika i mala), brojeva i drugih simbola. Možemo koristiti menadžere lozinki za pravilno kreiranje i upravljanje ključevima. To su vrlo korisni programi koji nam pomažu da u svakom trenutku poboljšamo sigurnost svojih naloga.

Pravilo 3: Omogućite potvrdu identiteta u dva koraka

Sem jakih lozinki, moramo takođe aktivirati autentifikaciju u dva koraka. Imamo sve više usluga i platformi koje nam omogućavaju da uključimo i ovu funkciju. Obezbeđuje dodatni nivo zaštite, jer u slučaju da neko zna našu lozinku, trebaće mu i drugi korak za ulazak. Taj drugi korak je obično kod koji dobijamo putem SMS-a, na primer. Još jedan način da potvrdimo da smo legitiman korisnik, a ne uljez koji pokušava da pristupi nalogu treće strane.

Pravilo 4: Koristite zaštićenu opremu

Ovo je veoma važno. Neophodno je koristiti uređaje koji su pravilno zaštićeni. Pod tim podrazumevamo da imaju instaliran antivirus, da su ažurirani i da nemaju nikakvu pretnju. U suprotnom bismo mogli da rizikujemo i podatke ostavimo nezaštićene.

Greške prilikom upućivanja video poziva koje utiču na bezbednost

Takođe moramo napomenuti neke važne greške prilikom upućivanja video poziva a koje bi mogle ozbiljno uticati na našu bezbednost. Sve ovo na šta ćemo ukazati mora se izbegavati ako želimo da zaštitimo svoje računare.

Greška 1: Lakoverno otvarate svaki link i primate svaki poziv, jer izgleda uobičajeno, bitno ili interesantno

Nikada ne bismo trebali da otvaramo nijednu vezu u vidu linka, ili pak poziva ukolio poziv nije prethodno dogovoren. Pod tim podrazumevamo veze koje nam mogu biti poslate u razgovoru, na primer. One mogu sadržati malver, može nas preusmeriti na web lokaciju koja je klasičan phishing i uticati na našu bezbednost. Dakle moramo biti sigurni u korisnika koji nam poziv i upućuje kako bi smo se pozivu nesmetano i sigurno pridružili, u suprotnom može biti pokušaj prevare ili napada metodama socijalnog inženjeringa, ili klasično hakovanje u cilju krađe vaših podataka. Obično se postavlja pitanje “kome sam ja interesantan?“ i time se zatvara ovo pitanje, čiji je odgovor toliko jednostavan – prodaja podataka na dark netu je unosan posao i kapital za kriminalne mreže, nevažno ko je nosilac tih podataka, podatak je predmet “sive trgovine“. To je samo jedan od mogućih odgovora.

Greška 2:  Povezujete se na nezaštićene javne mreže

Takođe se ne bismo trebali da se povezujemo na javne Wi-Fi mreže, ako nemamo adekvatnu zaštitu. Zapravo ne znamo ko možda stoji iza te mreže i na koji način bi to moglo ugroziti našu bezbednost prilikom upućivanja video poziva. Ako se baš moramo povezati na javnu mrežu, uvek možemo koristiti VPN alate. Na ovaj način ćemo osigurati da je veza ispravno šifrovana i da nema problema.

Greška 3: Koristite neažurne uređaje

Još jedno pitanje koje treba imati na umu i koje nikada ne bismo smeli dozvolimo je korišćenje uređaja bez ažuriranja. Postoji mnogo pretnji koje na ovaj ili onaj način mogu ugroziti naše uređaje. Hakeri mogu iskoristiti ove nedostatke za izvođenje svojih napada. Uvek moramo da instaliramo sve zakrpe koje su dostupne. Na ovaj način ćemo ispraviti te ranjivosti i sprečiti da naši računari budu izloženi i ugroženi.

Greška 4: Dodavanje dodatnih nebezbednih funkcija

Programi za video pozive mogu imati mnogo dodatnih funkcija koje mogu izgledati zanimljivo. Međutim, uvek moramo biti sigurni šta instaliramo. Nikada ne bismo smeli da dodajemo bilo kakav softver koji može biti nebezbedan.

5/5 - (4 votes)
IZVORRedes zone
Prethodni članakBIOMETRIJA: NOVA ERA IDENTIFIKACIJE
Sledeći članakHakovano 150.000 kamera, pogođene bolnice, kompanije, policijske uprave, zatvori i škole