Teško vozačima sa ovakvim suvozačima! 10 stvari koje loš suvozač radi

Svi smo mi i vozači i suvozači, i vrlo često pravimo jedne te iste greške ugrožavajući sopstvenu i tuđu bezbednost. Takve greške postale su deo rutine u lokalnoj vožnji i vrlo često nismo svesni koliko mogu da budu štetne, pogotovo na dugim relacijama.

851
- Sponzor članka -hikvision srbija

Suvozač je osoba koja nas prati rame uz rame kada sednemo za volan i ima jednaku odgovornost i ulogu kao i sam vozač; treba da zna da li sve funkcioniše u vozilu i da svojim prisustvom putovanje čini lagodnijim i bezbednijim. Ipak još „jedan par očiju“ nije na odmet, no, nekada to ume da bude medveđa usluga.

Biti suvozač, pogotovo na dugim relacijama je vrlo zahtevno i odgovorno, jer vaši postupci kao suvozača mogu pomoći ili naštetiti ne samo vozaču koji upravlja vozilom, već i svim putnicima i učesnicima u saobraćaju van vozila.

Svi smo mi i vozači i suvozači, i vrlo često pravimo jedne te iste greške ugrožavajući sopstvenu i tuđu bezbednost. Takve greške postale su deo rutine u lokalnoj vožnji i vrlo često nismo svesni koliko mogu da budu štetne, pogotovo na dugom putovanju. Ako se pitate koje su to stvari koje loš suvozač radi, onda ste na pravom mestu.

1. Ne ispušta mobilni telefon

Upotreba mobilnih telefona danas je toliko česta da je zavisnost od njih već dijagnostikovana kao bolest: nomofobija. Iako je znatan deo našeg socijalnog života zasnovan na mobilnim telefonima, ipak treba imati na umu gde se koristi, kada i kako.

Prva stvar koju loš suvozač uradi je upravo ta –  zgrabi mobilni u trenutku kada sedne u vozilo i ne pušta ga dok ne stigne na odredište.

Od velike je važnosti da suvozač drži na oku vozača, jer se na taj način u više od 25% slučajeva mogu izbeći saobraćajne nezgode.

2. Odvraća pažnju vozaču za svaku „sitnicu“

Iznenađujuće je koliko često suvozač ili putnik na zadnjem sedištu obrati vozaču sa ustaljenim uzvikom „E vidi ovo“, nesluteći koliko štetno može uticati na tok vožnje. Nije to sve, vrlo često vozaču pokazuju video snimke ili fotografije na mobilnom telefonu dok je vozilo u punom gasu. Iako ovo zvuči poznato, ukazuje da ovakva vrsta distrakcije ima veliki udeo u događanju saobraćajnih nesreća. Istraživanja su pokazala da je najčešći uzrok saobraćajnih nesreća pešak na ulici, drugo vozilo, a da se ometanje suvozača polako približava, jer najčešći uzrok nepažnje, nekočenja i blažeg sudara sa drugim vozilom leži upravo u razgovoru sa nekim drugim.

Ako želite značajno da smanjite verovatnoću nesreće, izbegavajte da kao suvozač ili putnik ometate  vozača, osim ako je to strogo neophodno a tiče se usmeravanja na putu i signalizaciji, prestrojavanja i davanja informacija o odredištu.

3. Noge su skoro uvek na kontrolnoj tabli

Suvozač koji voli da stavi noge na kontrolnu tablu automobila i ne sluti kolika mu opasnost preti, a posebno na dugim putovanjima.

Zašto je ovo jedan od najopasnijih poteza u toku vožnje?

  • Može smanjiti vidljivost vozača, posebno pri skretanju ili promeni trake, što može dovesti do nesreće.
  • U slučaju nesreće, vazdušni jastuci mogu izazvati udar u kolena i lice suvozača, povećavajući za više od 500% verovatnoću preloma jagodičnih kostiju, kolena, vilice, potresa i frakture lobanje sa gubitkom vida, pa čak i smrtnog ishoda usled brzine i pritiska.

U slučaju da vas bole kolena ili morate da protegnete noge, bolje pokušajte da se protegnete u autu i ​​iskoristite sledeću stanicu za to nakon izlaska iz vozila.

4. Uvek drži prozor otvoren

Ponekad je neophodno doći do svežeg vazduha izvan vozila da bi se vazduh u vozilu reciklirao, posebno ukoliko je neko od putnika, suvozač ili sam vozač konzumirao cigaretu. Ali i nije baš pametno tokom čitave vožnje držati prozore otvorenim iz nekoliko razloga:

  • Prvo, zato što buka odvlači pažnju vozača i može smetati putnicima i vozaču
  • Drugo, zato što otežava uočavanje određenih zvučnih signala koji mogu pomoći u sprečavanju nesreće, kao što su sirene, zvučna signalizacija u vozilu koja opominje vozača na neku akciju (pojas, navigacija i sl) ili bilo koja druga buka na koju se oslanjamo tokom vožnje.
  • Treće, uticaj ima i temperatura van vozila – previše toplote ili hladnoće utiče na koncentraciju, brzinu opažanja i motoriku

Najbolje je spustiti prozore samo kada je to neophodno.

5. Pušta preglasnu muziku

Muzika je način da oživite putovanja, ali isto tako i da ih pretvorite u pravo mučenje. Razumemo da postoje neke pesme u kojima se najviše uživa kada se puste glasno, ali da li je to pravedno prema  vozaču i da li je to baš prikladno za vozilo na putu? Puštanje preglasne muzike u vozilu u velikoj meri ograničava brzinu odziva vozača na spoljne signale i upozorenja, najčešće zvučna, koja mogu sprečiti nesreću.  Preporuka je da muziku pojačate onoliko koliko ne utičete na vozača.

6. Spava pored vozača do kraja putovanja

Krucijalna greška suvozača je spavanje pored vozača. Rizik je posebno veći ukoliko je u pitanju višesatna noćna vožnja, pa vozača čini još umornijim. Oko 4% saobraćajnih nesreća uzrokovano je „spavanjem za volanom“, posebno kod vozača teretnih transportnih vozila.

Za vreme višečasovne noćne i naporne vožnje, preporučuje se razgovor koji će putovanje činiti manje zamornim. Takođe povremeno osvežavanje, umivanje, i puštanje svežeg vazduha u vozilo učiniće da vozač bude okrepljen i oran, a putovanje bezbednije i interesantnije.

Ako ste jedan od onih ljudi koje lako hvata san ili vas je stigao umor još pre nego što ste krenuli na put, zamenite vaše mesto suvozača sa nekim ko će biti na oprezu tokom čitavog putovanja.

7. Raspravlja se sa vozačem i diže tenziju

Možda ruta nije najbolja; možda brzina nije odgovarajuća ili je vozač zakočio ili skrenuo naglo u momentu kada nismo očekivali; možda nije primetio pa je čak promašio i izlaz. Koji god da je razlog ništa ne opravdava raspravku sa vozačem tokom vožnje, ipak svima se to dešava.

Emocionalni stres čini vozača mnogo manje fokusiranim na vozilo i vožnju, a mnogo više na diskusiju koja se odvija u vozilu. Time se smanjuje brzina reagovanja na kočenje,  saobraćajnu signalizaciju, opasnosti na putu i ​​druge faktore koji povećavaju verovatnoću izazivanja nezgode. Osim toga, napetost diskusije izaziva stres kod vozača, što povećava umor ukoliko je vožnja bila naporna i duga.

Zato, ako ste suvozač, a vozač radi nešto što vam se ne dopada, najbolje je da to prokomentarišete mirno, bez rasprave o tome.

8. Plaši vozača nepotrebnim ili nejasnim zvukovima

Desilo vam se da ste u kolima i odjednom jedan od putnika vrisne glasno. Da li je od uzbuđenja, straha ili nešto drugo? Moguće je da je neko od putnika video nešto „neverovatno“ što želi da svi vide, pa čak i vozač po ceni da ne gleda kuda vozi.

Ovakve vrste zvukova visokog tona izazivaju ogromno zaprepašćenje kod vozača, koji odmah pretpostavlja da je vrisak posledica nečega što utiče na vozilo kojim upravlja. Možda je  uzvik za vozilo koje se približava velikom brzinom Ili je životinja na putu. Zato je prirodna reakcija vozača da maksimizira napetost mišića i brzo potraži razlog zašto suvozač ili putnik viče. Ovo je tipično za lošeg suvozača koji ne shvata vožnju na pravi način: besmisleno viče zbog beznačajnih stvari.

Ako postoji nešto što vozač treba hitno da vidi, treba da bude jasno, kratko i razumljivo vozaču da zna  šta se dešava. Pružanje jasnih instrukcija o tome šta se dešava pomaže vozaču da vas brže vidi i reaguje.

  • Bolje je reći: Automobil dolazi sa prednje strane! Usporite! Pazite na gumu!
  • Vrisak vam ne vredi. Vikanje bez jasne poruke ometa i usporava brzinu reakcije vozača.

9. Ne proverava ništa pre odlaska

Svako vozilo se zbog svoje normalne upotrebe malo po malo „haba“; pad pritiska u gumama, pad nivoa ulja, kvar prednjeg ili zadnjeg svetla. Loš suvozač ulazi u auto a da ništa ne proveri.

Dobar suvozač proverava najmanje sledeće:

  • Nivo goriva
  • Procenjuje najbolju moguću rutu i pokreće je u GPS
  • Proverava da li nema uključenih upozorenja na kontrolnoj tabli
  • Planira ceo put, kada i gde se staje i koliko traje pauza (u dogovoru sa vozačem)
  • Proverava sadržinu prve pomoći
  • Obezbeđuje da ima vode za vozača
  • Obezbeđuje i proverava novčana sredstva
  • Proveravaju da li su svi putnici vezani pojasevima
  • Obavezno se zaustavljaju da provere nivo guma pre odlaska
  • Proveravaju da li im je auto osiguranje aktuelno i da li imaju polisu pri ruci
  • Proveravaju da li automobil ima rezervnu gumu i alat
  • Oni obezbeđuju da je reflektujući prsluk pri ruci i da automobil ima minimum neophodne bezbednosne opreme

10. Bolje zna od navigacije

Često se dešava da vaš suvozač ipak bolje zna od navigacije i da vozača često iznenada opomene da je promašio izlaz ili skretanje.  Oni ljudi koji vam kažu: „E okreni sad ovde i vrati se!“  i to svega par metara od skretanja koje pokazuje navigacija, jer navigacija, kako kažu nije tačna. Takvi stručnjaci kod vozača dižu tenziju, stvaraju pritisak, nervozu i zbunjenost, zbog čega prave oštre manevre, nagla skretanja, kočenje i druge nasilne reakcije koje mogu izazvati nesreću.

Najbolje je aktivirati GPS koji će vam unapred reći uputstva, iako ponekad dođe do greške na ruti. Ipak su manje šanse da doživite bespotrebnu nesreću na putu.

5/5 - (5 votes)
Prethodni članakInsurance Fraud
Sledeći članakISTINA – IZAZOV: Procena rizika i najčešće identifikovani problemi u kompanijama