Mračna strana Deepfake tehnologije stvara haos na mreži: Da li vaše lice zvuči poznato?
Prisustvo lažiranih video zapisa i slika izmenjenih veštačkom inteligencijom sve je više u porastu. Ali problem bi mogao biti ozbiljniji i više nego što se na prvi pogled čini. Kreatori deepfake-a ciljaju kako poznate ličnosti, tako i pojedince, često i anonimne žene koje vode aktivan život na mreži i imaju gro dostupnih slika i video zapisa koji se mogu lako kompromitovati.
„PREDATOR“ uhvaćen na delu: Fejsbuk blokirao 7 kompanija za internet špijunažu, a na listi...
Cytrox je jedna od sedam kompanija za nadzor kojima je sada zabranjen pristup Meta-inim platformama. Citizen Lab nagoveštava da se špijunski softver “Predator“ koristi u Jermeniji, Grčkoj, Srbiji, Indoneziji, Madagaskaru i Omanu — plus Egiptu i Saudijskoj Arabiji
Izmenjen Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja uskoro kreće sa primenom
Prema saopštenju Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, 16. novembra 2021. godine, stupa na snagu izmenjen i dopunjen Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koji je usvojila Skupština Republike Srbije.
Zbogom Face Tag! Facebook ukida sistem za prepoznavanje lica, a evo i zašto
Kompanija Meta, formalno poznata kao Facebook, izvestila je da će u narednim nedeljama ugasiti svoj sistem za prepoznavanje lica i izbrisati preko milijardu „otisaka“, tako da vaše lice više neće biti automatski prepoznato na objavljenim fotografijama. Pa da vidimo šta je podstaklo ovaj potez i šta to znači za korisnike.
Može li me neko špijunirati preko kamere na mobilnom telefonu?
Zabrinutost da nas kamere na našim uređajima špijuniraju nije ništa novo – ljudi već godinama prekrivaju veb kamere svojih laptopa trakom. Međutim, većina ljudi bi bila šokirana kada bi saznala da postoji komercijalno dostupan špijunski softver koji je posebno dizajniran da hakuje kameru mobilnog uređaja, a da korisnik to i ne zna.
Prepoznavanje lica i nije baš tako savršeno: „pametni Makeup“ ipak može prevariti pametne sisteme
U istraživanju grupe sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu, tim je ispitao da li bi pažljive tehnike oblikovanja konutra šminkom mogle da prevare sistem za prepoznavanje lica. Ovde nema napadno iscrtanih kontura, pruga ili zaslepljujućih šara; ove tehnike govore o prirodnom izgledu i šminkeri ih svakodnevno koriste. Teorija je testirana sistemom sa dve kamere u hodniku. Pojedinac je ispravno identifikovan u 47,57% kadrova u kojima je detektovano lice bez šminke. Sa nasumičnim sastavom, ovo je palo na 33,73%, međutim, primenom namerno osmišljene šeme šminke tima, napadač je identifikovan u samo 1,22% kadrova.
Tinejdžeri oprez! 5 najčešćih prevara na internetu i kako se zaštititi
Budući da su društveni mediji digitalno igralište za većinu tinejdžera, prirodno je da će preduzimljivi prevaranti pokušati da ih targetiraju tamo gde provode većinu svog vremena, istraživajući njihove profile i preferencije. U eri tehnološke ekspanzije, veliki procenat roditelja razume se u tehnologiju tek toliko da je koristi za svoje potrebe, ali ne i da edukuje decu po pitanju rizika u koje bespotreno mogu da se upuste njihova deca.
Internet igralište: Koji su rizici i kako zaštititi decu na mreži?
Podučavanje dece o rizicima koje nose aktivnosti na mreži, može biti još jedan važan korak kako bi njihovo iskustvo bilo sigurno, zabavno i zaštićeno. Međutim, bezbednost dece na Internet igralištu može biti izazov. Na kraju krajeva, nema učitelja koji bi ih čuvali - i zasigurno ih ne možete pratiti svakog trenutka. Statistika NetSmartza (Nacionalni centar za nestalu i eksploatisanu decu), potvrđuje činjenicu da su deca na mreži više nego ikad što potvrđuje i činjenica da je čak 93% dece starosti od 12 do 17 godina na mreži, a 75% iste starosne grupe ima mobilne telefone, 73% tinejdžera ima profile društvenih mreža na web lokacijama poput Facebooka, a skoro polovina postavlja svoje slike.
Zakoni i dalje kaskaju za tehnologijom: Kako će izgledati budućnost naših podataka?
Ukoliko posmatramo rapidan razvoj tehnologije, pravni i socijalni aspekt, vidimo da zakoni neprekidno zaostaju iza tehnologija, i koliko god uspeli da naprave korak napred, čini se da su predodređeni da budu najamnje jedan korak iza tehnologija. Ovakva situacija nije nikako posledica lošeg zakonodavnog sistema koji nije u stanju da odgovori na tehnološke promene, već je jednostavno nemoguće kontrolisati tehnološki rast i biti ukorak sa svim digitalnim promenama koje se reflektuju, skoro pa na dnevnom nivou.
5G tehnologija – rešenje saobraćajnih gužvi
Mobilnost je stvar od ključne važnosti u gradovima. Prema Ujedinjenim nacijama (UN), do 2050. godine u gradu će živeti 68% svetske populacije, pa će ista biti još važnija u budućnosti. Predviđa se da će 2023. godine 5G mreža dostići približno 39% svetske populacije sa 3.050 miliona ljudi. Do 2024. godine procenjuje se da će mrežu koristiti 3.600 miliona. Takođe Svetska banka procenjuje da će se do 2030. godine globalno voziti više od 1,2 milijarde automobila. Iz tog razloga u daljem tekstu biće razmatrano na koji način pametni automobili mogu doprineti poboljšanju mobilnosti zajedno sa prednostima 5G tehnologije.