Rad kao teret: Proverite da li ste žrtva mobinga

Sve češće slušamo vesti o nekoj vrsti zlostavljanja na radu. O tome uglavnom saznamo tek u odmakloj fazi, kada ljudi sakupe dovoljno snage da sa svojom pričom izađu u javnost. Strah od potencijalnog gubitka posla ih primorava na trpljenje do krajnjih granica. Da li to zaista mora biti tako? Na koji način preduprediti mobing?

584
Rad kao teret: Proverite da li ste žrtva mobinga
- Sponzor članka -hikvision srbija

U ulozi zlostavljača se uglavnom nalaze zaposleni na visokim pozicijama (šef ili direktor) dok je žrtva pojedinac ili grupa radnika na nižim nivoima unutar organizacije. Inferiornost i podređenost žrtve su dobre podloge za stvaranje mobinga.

Mobing se, prema istraživanju, najčešće dešava u loše organizovanim preduzećima i u slučajevima nezainteresovanosti i bespomoćnosti menadžmenta.

Kada možemo reći „Da, ja sam žrtva sam mobinga“?

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izdalo je sa pravnilnik u kojem je precizirano koje ponašanje se može okarakterisati kao mobing. Veoma često je potrebno da se sporno ponašanje ponovi nekoliko puta, kako bi bilo okarakterisano kao zlostavljanje na radu. Izuzetak su ekstremni slučajevi u kojima se mora reagovati nakon jedne konfrontacije (na primer, seksualno uznemirivanje).

Kada govorimo o prepoznavanju mobinga u praksi se veoma često dešavaju krajnosti. Od zaposlenih koji su nakon jednog povišenog tona (usled svoje greške) spremni da se obrate nadležnim organima, pa do onih koji su žrtve zlostavljanja godinama i ništa ne preduzimaju povodom toga.

5 načina ispoljavanja mobinga

Najpre treba reći da govorimo o pojavi koja nije uvek jednaka i nepromenljiva. Dakle, praksa se svakodnevno suočava sa, nažalost, dinamičnim razvojem zlostavljanja na radu.

  • Sprečavanje normalne komunikacije (verbalnim ili  neverbalnim putem) – kada je osoba onemogućena da iskaže svoje mišljenje i da svoj sud, što je u suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima.
  • Diskriminacija u poslovnim (ljudskim) odnosima – podrazumeva izolovanje osobe iz samog poslovanja.
  • Zadiranje u privatnost i narušavanje personalnog ugleda – niko ne poseduje pravo da se bavi privatnostima drugih mimo volje same osobe, jer na taj način veoma često može doći do diskreditacije, ponižavanja ili omalovažavanja.
  • Narušavanje zdravlja zaposlenog – nezadovoljavajući uslovi rada koji mogu nepovoljno uticati na zdravlje ljudi, ili izazivanje stresa used bilo koje od ranije navedenih zloupotreba.
  • Fizičko i seksualno uznemirivanje – fizički napad i nasrtaj bilo koje vrste je uvek i bez obzira na sve neopravdan.
5/5 - (8 votes)
Prethodni članakUsred dana opljačkana banka na Senjaku: Obezbeđenje (ne)funkcionalno
Sledeći članakKako je jedna polomljena klupa svrstala Beograd u najopasnije gradove u Evropi?