Kako građani Srbije vide policiju, bezbednost i korupciju?

Poverenje u policiju raste uporedo sa percepcijom korupcije i utiskom da je rad policije politizovan, glavni je zaključak četvrtog po redu istraživanja javnog mnjenja „Stavovi građana o policiji" koje Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) sprovodi kao član regionalne mreže POINTPULS.

401
kako-gradjani-srbije-vide-policiju-bezbednost-i-korupciju
- Sponzor članka -hikvision srbija

Regionalna mreža organizacija civilnog društva POINTPULS i Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) predstavili su rezultate četvrtog kruga istraživanja javnog mnjenja pod nazivom „Stavovi građana o policiji“ u utorak, 6. novembra 2018. u Medija centru.

Stavovi građana o policiji u Srbiji u isto vreme bili su predstavljeni i upoređivani sa stavovima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu. Istovremeno predstavljanje stavova građana o policiji organizovano je u glavnim gradovima širom Zapadnog Balkana.

Na skupu su bili ponuđeni odgovori na sledeća pitanja:

  •         Da li se građani osećaju bezbedno?
  •         Koliko građani veruju policiji?
  •         Šta građani misle o policiji kao instituciji?
  •         U kojoj meri građani veruju da je policija korumpirana?
  •         Kako se boriti protiv korupcije u policiji?

Panelisti su bili istraživač BCBP Bojan Elek i istraživač BCBP Saša Đorđević, a prezentacija je održana na srpskom jeziku, dok je simultani prevod na engleski jezik bio obezbeđen.

Rezultati istraživanja bili su istovremeno predstavljeni u Tirani, Sarajevu, Skoplju, Podgorici i Prištini u organizaciji članica POINTPULS mreže: Analytica, Centar za sigurnosne studije, Institut Alternativa, Institut za demokratiju i medijaciju i Kosovski centar za bezbednosne studije.

Stavovi građana Srbije o policiji

Poverenje u policiju raste uporedo sa percepcijom korupcije i utiskom da je rad policije politizovan, glavni je zaključak četvrtog po redu istraživanja javnog mnjenja „Stavovi građana o policiji“ koje Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) sprovodi kao član regionalne mreže POINTPULS.

Šest od deset građana ima poverenja u policiju (61%), čime se srpska policija našla u zoni svetskog proseka između 60 i 90 odsto. U isto vreme, 69% građana veruje da je policija korumpirana, dok je za 72% građana ona podređena interesima politike.

Iako javnost percipira da postoje visoka politizacija i korupcija u policiji, očigledno je da to ne utiče na poverenje u policiju, iz čega se može zaključiti da su građani navikli da je korupcija svuda prisutna ili da ne uočavaju da poverenje ne bi trebalo da se povezuje sa korupcijom i uticajem politike na operativan rad policije.

Jedan deo populacije policiju doživljava najviše kao servis građana, dok drugi, duplo veći deo građana veruje da policija najmanje tako deluje. Trećina ispitanika već tri godine uzastopno, bez ikakvih oscilacija veruje da je policija servis građana (37%), dok je ove godine zabeležen blagi porast onih koji veruju da policija najviše štiti interese Vlade i političkih partija, što smatra svaki četvrti građanin u Srbiji. Šest od deset građana Srbije (60%) misli da policija najmanje radi kao servis građana, što je povećanje od šest odsto u odnosu na 2017. godinu.

U Srbiji vlada slika o postojanju duboke korumpiranosti. Za samo tri od dvanaest ponuđenih institucija percepcija korupcije je ispod 50 odsto, dok su zdravstvo, policija, sudstvo i mediji na vrhu lestvice kada je reč o percepciji korupcije.

U takvom okruženju korupcija, koja predstavlja lošu pojavu, postaje normalna pojava, pri čemu vlada pravilo „sistem me je naterao na korupciju”, objašnjeno je na konferenciji. Posledica takvog stava jeste nepostojanje odgovornosti za koruptivno ponašanje, što kod više od dve trećine građana utiče na osećanje bezbednosti. Zbog toga i ne treba da čudi što se građani prevashodno oslanjaju na sebe, a ne na državne institucije kada je reč o bezbednosti. Tek jedan od četiri građana može da se uzda u to da će ga policija zaštititi.

Građani Centralne Srbije imaju više poverenja u policiju i više se uzdaju u to da će ih policija zaštititi, pa se i osećaju bezbednije od Beograđana i Vojvođana. Razlike u stavovima prema polu skoro i da ne postoje. Minimalne razlike javljaju se u odgovorima na nekoliko pitanja. Muškarci se osećaju bezbednije od žena, što je osobenost značajnog broja zemalja u svetu. Žene se u nešto većem procentu od muškaraca oslanjaju na sebe kada je reč o bezbednosti. Nešto više muškarca nego žena veruje da je policija politizovana.

Saobraćajna policija je već tradicionalno, četiri godina zaredom, najkorumpiraniji deo policije. Troje od četvoro građana veruje da su saobraćajni policajci korumpirani. U poslednje četiri godine zabeležen je negativan trend porasta onih koji uočavaju korupciju u saobraćajnoj i kriminalističkoj policiji, dok se javlja pozitivna tendencija smanjenja onih koji uočavaju korupciju u graničnoj policiji, upravnim poslovima i specijalnim jedinicama.

Građani još ne vide opipljive rezultate borbe protiv korupcije u policiji, ali su blago optimistični. Svaki drugi građanin Srbije veruje da se država bori protiv korupcije u policiji, ali ne na pravi način, dok je četvrtina ubeđena da se država uopšte ne bori protiv korupcije u policiji. Ipak, trećina građana veruje da će se država u budućnosti uspešnije boriti protiv korupcije nego što je to do sada činila. Prema mišljenju građana, formula za to jeste strogo kažnjavanje korupcije i uspostavljanje liderstva unutrašnje kontrole policije.

Izveštaj koji je predstavljen na Konferenciji, objavljen je u okviru projekta „Puls integriteta i poverenja u policiju na Zapadnom Balkanu: POINTPULS”, koji treba da doprinese povećanju poverenja u policiju. Projekat je podržala Evropska unija svojim programom „Podsticanje civilnog društva” u okviru „Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA)”. Sadržaj ovog izveštaja isključivo je stav Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i nisu nužno i stavovi Evropske unije, zaključeno je na kraju.

5/5 - (2 votes)
IZVORBezbednost.org
Prethodni članakUsvojen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti bez predloženih korekcija
Sledeći članakPrednosti i mane virtuelnih valuta