Promocija izdanja „Korporativna bezbednost – hrestomatija“ na 63. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga

Promocija izdanja „Korporativna bezbednost - hrestomatija“, čiji je izdavač Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu održana je na 63. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, 25. oktobra u 18h.

442
Korporativna bezbednost - hrestomatija
"Korporativna bezbednost - hrestomatija" na 63. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga
- Sponzor članka -hikvision srbija

Međunarodni beogradski sajam knjiga jedna je od najstarijih i najvažnijih književnih manifestacija u regionu. Njegov osnovni cilj je pružanje mogućnosti izdavačima, autorima, knjižarima, distributerima knjiga i drugim akterima, da uspostave kontakte, razmene iskustva, sklope poslovne dogovore i ostvare druge vidove poslovne i kulturne saradnje. Svi izdavači iz Srbije i najugledniji izdavači iz regiona na Sajmu predstavljaju svoju godišnju izdavačku produkciju.

„Korporativna bezbednost – hrestomatija“, čiji je izdavač Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu jedno je od takvih izdanja, a promocija knjige održana je na 63. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, 25. oktobra u 18h na štandu Centra za promociju nauke.

Pomenuta knjiga „Korporativna bezbednost- Hrestomatija“, koju su priredili prof. dr Zoran Keković, Ivan Dimitrijević i Nevena Šekarić, dobitnik je još jednog priznanja – Godišnje nagrade Srpske asocijacije menadžera korporativne bezbednosti za najbolju knjigu iz oblasti korporativne bezbednosti.

Hrestomatija predstavlja značajan doprinos utemeljenju oblasti korporativne bezbednosti u postojećim studijskim programima, a koja će studentima, budućim menadžerima bezbednosti pomoći da dobiju znanje iz ove oblasti.

Rukopis „Korporativna bezbednost – hrestomatija“ nastao je kao rezultat zajedničkog rada autora prof. dr Zorana Kekovića, Ivana R. Dimitrijevića i Nevene Šekarić sa Fakulteta bezbednosti Univerziteta  u Beogradu, na prikupljanju i prezentovanju aktuelnih radova domaćih autora u oblasti korporativne bezbednosti. Rukopis je nastao tokom njihovog jednogodišnjeg angažmana na pripremi i realizaciji nastavnog predmeta Korporativna bezbednost na osnovnim akademskim studijama na istom fakultetu, tokom školske 2016/17. godine

Rukopis je po sadržaju potpuno prilagođen programu nastavnog predmeta Korporativna bezbednost, sa osnovnih akademskih studija na Fakultetu bezbednosti, te u skladu s tim sadrži trinaest radova koji su podeljeni u dve međusobno povezane celine.

U predgovoru, priređivači čitaocu daju objašnjenje potrebe za objavljivanjem jedne ovakve publikacije i pružaju mu kratki pregled radova koji su obuhvaćeni hrestomatijom, uz obrazloženje načina na koji su organizovali ovo izdanje i zamislili njegovu upotrebu u nastavi na predmetu Korporativna bezbednost.

U prvoj celini, pod nazivom „Pojam i aspekti korporativne bezbednosti“, priređivači su odlučili da pruže uvid u osnovne pojmove koji se odnose na korporativnu bezbednost i sadržinske elemente korporativne bezbednosti u savremenom kontekstu (Keković). Zatim su pruženi radovi koji se osvrću na različite dimenzije, odnosno aspekte korporativne bezbednosti. Pravni aspekti obrađeni su u tekstu Upravljanje pravnim rizicima kao element korporativne bezbednosne politike (Milošević i Mladenović), informacioni aspekti u tekstu Sistem korporativne bezbednosti: informacioni aspekti (Putnik), ekonomski aspekti korporativne bezbednosti u istoimenom tekstu (Đorđević i Ljubojević), i na kraju kriminološki i kulturološki aspekti u oblasti kriminaliteta korporacija (Keković, Milošević).

U drugom poglavlju, „Menadžment korporativne bezbednosti“, prikazano je osam radova koji se bave praktičnim aspektima i različitim funkcijama korporativne bezbednosti u savremenim uslovima kako iz perspektive kriznih situacija (Želimir Kešetović, Vladimir Ninković, Ozren Džigurski) i upravljanja ljudskim resursima (Katarina Tomašević, Slobodan Spasić), tako iz perspektive korporativnog obaveštajnog rada (Dragan Trivan, Ivan Dimitrijević i Zoran Kučeković) i studije slučaja korporativne bezbednosti u civilnom vazduhoplovstvu (Đorđe Alčeski).

Upravo ova celina, zajedno sa prvom pruža zaokruženu sliku o korporativnoj bezbednosti kao praktičnoj, ali istovremeno dovoljno razvijenoj oblasti da omogući teorijska uopštavanja i uočavanja određenih obrazaca koji dozvoljavaju izgradnju pojmovnog i kategorijalnog aparata koji utemeljuje ovu oblast kao naučnu poddisciplinu savremenih studija bezbednosti.

Posebno zanimljivi u ovom poglavlju jesu radovi koji se bave se korporativnim obaveštajnim radom. Prvi od njih, „Značaj poslovno-obaveštajnog delovanja za korporativnu i nacionalnu bezbednost“ (Dragan Trivan) pruža osnovne pojmove poslovno-obaveštajnog rada od značaja za funkcionisanje korporacija u 21. veku, pregled tehnika i metoda poslovno-obaveštajnog rada, njegove faze, različita shvatanja i pregled uporednih iskustava u ovoj oblasti. Drugi rad, „Poslovno-obaveštajni rad usmeren na konkurenciju“ (Ivan Dimitrijević, Zoran Kučeković) bavi se ključnim razlikama između pojmova poslovno-obaveštajni rad (Business Intelligence) i poslovno-obaveštajni rad usmeren na konkurentnost (Competitive Intelligence), različitim određenjima ovog pojma i pregledom vrsta poslovno-obaveštajnog rada usmerenog na konkurentnost koje su prepoznate u savremenoj korporativnoj praksi.

Imajući u vidu da je nastavni predmet Korporativna bezbednost izborni predmet na smeru Menadžment ljudskih i socijalnih resursa, priređivači su odlučili da u hrestomatiju inkorporiraju radove koji se bave oblašću ljudskih resursa u kontekstu korporativne bezbednosti, što jasno govori o njihovoj nameri da studentima ovog smera pruže kvalitetan i sveobuhvatan nastavni materijal koji će po sadržaju biti povezan sa drugim uskostručnim predmetima koje studenti slušaju.

„Kada smo pre nešto više od deset godina uvodili predmet Korporativna bezbednost kao nastavni predmet, bili smo svesni da se radi o najinteresantnijem i najdinamičnijem aspektu bezbednosti, koji je sastavni deo modernog menadžmenta kompanija. Međutim, tada smo se susreli i sa određenim problemima, pre svega nedostatkom adekvatne literature. Zbog toga smo želeli da napravimo sponu između teorije i prakse i da tu materiju prevedemo na jezik savremenog menadžmenta“, izjavio je prof. dr Zoran Keković, jedan od priređivača.

„Drago mi je da na promociji, pored kolega sa Univerziteta, vidim i kolege iz prakse, menadžere korporativne bezbednosti velikih kompanija koji su prepoznali značaj našeg rada i koji će ovu hrestomatiju koristiti u praksi“, dodao je on.

„Čast mi je što imam priliku da se obratim kao jedan od autora radova priređenih u hrestomatiji Korporativna bezbednost. Sa stanovišta prakse smatram da je i ova promocija dobra prilika da još jednom istaknemo neophodnost prihvatanja korporativne bezbednosti kao nezaobilaznog činioca u procesima upravljanja na nivou javnih preduzeća, privatnih kompanija i objekata kritične infrastrukture“, istakao je prof. dr Dragan Trivan.

Menadžeri korporativne bezbednosti danas rade u  vremenu sofisticiranih i nepredvidljivih pretnji koje pred korporacije svakodnevno postavljaju nove i sve složenije zadatke u oblasti bezbednosti poslovanja. Ovo ide u prilog priređivačima ove hrestomatije, zbog aktuelnosti tema i doprinosa nauci i struci ovim izdanjem, što potvrđuje i činjenica da je ova knjiga prepoznata i od domaće stručne javnosti, te je nagrađena značajnim priznanjem Srpske asocijacije menadžera korporativne bezbednosti.

Činjenica je da bezbednost privrednih subjekata direktno utiče na konkurentnost privrede, na ekonomsku moć i na nacionalnu bezbednost. Za ostvarivanje korporativne bezbednosti u ovakvim uslovima potrebna su značajna finansijska sredstva i edukacija menadžera korporativne bezbednosti.

Adekvatna edukacija, kao i kontinuirano obrazovanje menadžera korporativne bezbednosti od ključne su važnosti za ovaj sektor. U području edukacije menadžera korporativne bezbednosti ogleda se snažna perspektiva upravo visokoškolskih ustanova i ovakvih izdanja, koji treba da idu u korak sa savremenim trendovima i dostignućima i da pruže punu podršku struci, zaključeno je na kraju promocije.

5/5 - (1 vote)
Prethodni članakKORPORATIVNA BEZBEDNOST U VANREDNIM SITUACIJAMA: Nacrt zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama
Sledeći članakGDPR i korporativna bezbednost